Na /Amazonu/ se upravo pojavio roman u stihovima „GLUVARENJE
SA DISOM“ Veljka Lađevca, u izdanju Izdavačke Kuće "Nera".
Što se tiče verzije za domaće tržište, u štampu kreće iduće
nedelje.
CIP
- Каталогизација у публикацији
Народна
библиотека Србије, Београд
821.163.41-1
ЛАЂЕВАЦ,
Вељко, 1978-
Gluvarenje
sa Disom / Veljko Lađevac. -
Beograd
: Nera, 2014 (Beograd : Naučna KMD).
-
335 str. ; 21 cm. - (Edicija Nesanica / [Nera])
Tiraž
300. - Str. 331-332: Veljko Lađevac:
"Gluvarenje
sa Disom" / Tanja Taubner. - Str.
333-334:
"Gluvarenje" sa "mrtvim pesnikom" /
Jelena
Bogdanović. - Biografija: str. 335.
ISBN
978-86-89995-01-5
COBISS.SR-ID
208541452
GLUVARENJE SA DISOM
Krik
za Disa je
apoteoza, ideja, lajtmotiv i smisao ovog dela vrlo perspektivnog
autora Veljka Lađevca. Ovde nikako nije reč o čistoj poeziji. Iako
je pisana u stihovima, ona ima odjek pripovedne proze u kojoj
narator/lirski subjekt govori i peva.
Njegov
alter ego, kritičar, provokator i inspirator, Vladislav Petković
Dis, u jednom isečku vremena boravi u društvu s njim i pomaže mu
da izgradi sopstvenu poetiku i domisli svoje pesme. I u trenutku kada
se to bude desilo, a hoće, nikakvi Pajovići i njima slični neće
više biti prepreka rađanju vere u to da je autorova poezija
prokrčila sebi put i da će on tim putem krenuti izgrađujući i nju
i sebe. Pisac će ovu činjenicu otkriti sam i to u momentu kada je
Dis već otišao, ali ne i misija njihovog susreta – traženje
krika, onog iskonskog tona, najvišeg i najdubljeg smisla svakog
postojanja i svekolikog stvaranja.
Knjiga
„Gluvarenje sa Disom“ Veljka Lađevca čita se u jednom dahu, i
posebno iznenađuje poetizovanom radnjom i vešto umetnutim
događajima iz života. Zato za „Gluvarenje“ možemo da kažemo i
da je roman u stihovima ili pak duodrama u formi refleksivne poezije.
Kakogod,
„Gluvarenje“ je i po obliku, i po stvaralačkom postupku, i po
ideji pravo osveženje u domaćem izdavaštvu. U vremenima koja nas
pritiskaju, kada je popularnost poezije i te kako opala, „Gluvarenje“
predstavlja radosni događaj na srpskoj kulturnoj sceni.
Tanja
Taubner Gajić
GLUVARENJE SA MRTVIM PESNIKOM
Šta
se dešava kada slavni pesnik iz jedne sasvim druge epohe iznenada
vaskrsne iz svoje „plave grobnice,“ i uđe u naizgled običan
život pesnika u nastajanju? Smušeni egocentrik, neprilagođeni bard
koji je „štrčao“ i u svom vremenu, Vladislav Petković Dis ima
ogromnu prednost u samome startu: mrtav je. Kao takav, on ne mora da
igra po pravilima našeg doba, ne mora da se dokazuje, ne mora nikome
da polaže račune i odgovara za svoje postupke. To ga, na neki
iščašen način, čini savršenim mentorom mladom pesniku.
Povremeno bahat, kapriciozan, oštar na jeziku, neizlečivo fobičan,
nedostižan u piću, vrstan poznavalac žena i poezije, Dis je neko
koga je samo uvrnuta podsvest jednog zanesenjaka nezadovoljnog
postojećim stanjem u životu i poeziji mogla prizvati.
I,
evo ga! Bizarno ovaploćenje pesničkog uzora uzima aktivno učešće
u životu glavnog junaka, preokrećući njegov svet naglavačke.
Zabada nos svuda, izriče svoj sud bez dlake na jeziku, povlači se
sa mladim pesnikom po kojekakvim udžericama, uvlači ga u niz
neprijatnosti, u koje ovaj, verovatno, nikada ne bi imao petlje sam
da se uvali. Propuštajući priliku da se ozbiljno suoči sa samim
sobom, neumoljivo kritički preispita svoj život, ambicije, motive,
ukus, stil... Smisao i valjanost onoga što radi.
Žanrovski
teško odrediv, ovaj roman u poeziji ili raspričana poema, odslikava
pre svega neverovatnu lucidnost autora Veljka Lađevca. Dajući
kritički osvrt na stanje u našoj kulturi i književnosti danas,
kroz iskustvo „malog“ i još neafirmisanog pisca prepuštenog na
milost i nemilost samovolji i primitivizmu urednika i izdavača,
Lađevac daje čvrst ovovremenski okvir svom „Gluvarenju“. Veštim
komponovanjem stvarnosti i fantazije, iznad svega izvanrednim smislom
za crni humor i bizarnost, te lakoćom i nonšalantnošću svog stila
koji kao da nastaje u hodu, Lađevac stvara autentično književno
delo i pokazuje da se sa „Društvom mrtvih pesnika“ i te kako
može komunicirati u našem vremenu, „gluvariti“ po kafanama i
gluvim sobama svesti u kojima nam je potreban njihov impuls.
Uostalom,
jedna od Disovih najpoznatijih i najbriljantnijih pesama, „Naši
dani“, i danas se sluša sa pobožnim strahopoštovanjem, kao
bespoštedna i jetka kritika našeg vremena, gorka himna. Ne govori
li to samo u prilog istini da istinski pesnik nikada ne umire, i
zauvek ostaje u dosluhu sa svojim vremenom, nikada mu se ne ulagajući
i ne dodvoravajući.
Kao
prorok.
Jelena
Bogdanović

No comments:
Post a Comment